Buve – mali a veliki neprijatelj

Na svetu ima više od 1.900 vrsta buva. Jedna sa kojom se većina vlasnika bori je Ctenocephalides felis, takozvana mačija buva. Iako se naziva "mačija buva", ne ograničava se na mačke. Nije previše izbirljiva kada pronalazi domaćina i obično se nalazi na psima i mačkama ali i na zečevima, glodarima i drugim sisarima.

Ova vrsta buva može da se hrani ljudskom krvlju, ali joj ljudi nisu omiljeni izbor sa menija.

 

Životni ciklus buve

Dok se buve hrane na vašem kućnom ljubimcu, one takođe legu jaja, koja zatim padaju sa krzna. Jaja se razvijaju u larve, koje se učaure u lutku (često unutar vlakana tepiha) do izleganja. Čaure su veoma otporne na mrazeve, sušu i insekticide i mogu postojati u kući ili na otvorenom mesecima. Jednom kada se mlada buva izlegne, ona je u potrazi za domaćinom i svojim prvim krvnim obrokom, čime životni ciklus buva opet počinje. Klima utiče na preživljavanje buva različito u svakoj fazi razvoja. Jaja i larve se smatraju najpodložnijim uticajima temperature i vlažnosti.

 

Buve mogu da izazovu bolesti

Životinja koja ima  buve može biti bolesnija ili joj može biti mnogo neprijatnije nego što mislite. Buve se hrane krvlju, što znači da veliki broj buva na jednoj životinji može dovesti do toga da oboli od anemije. Ujedi buva mogu dovesti do prenosa zarazne bolesti  jer se buva prebacuje sa jednog domaćina na drugog.

Usled preosetljivosti, čak i mali broj buva može dovesti do ozbiljnih alergija koje rezultiraju stalnim češanjem i ranama koje zahtevaju veterinarsku brigu. Buve takođe mogu biti prenosnici pantljičara ako ih kućni ljubimac proguta. Pantljičare žive u gastrointestinalnom traktu sisara, čak i gmizavaca i ptica. Larve pantljičare su zaslužne za stvaranje tečnosti u abdominalnoj šupljini, slab apetit, gubitak težine, nekad čak i smrt.

Mačke i psi nisu jedini toplokrvni sisari kojima buve prave problem. Bolest poznata kao Bartoneloza –“ Groznica mačijeg ogreba” (pisali smo o njoj u tekstu o bolestima koje kućni ljubimci mogu preneti na ljude) se prenosi kada buve zaražene mačke dođu u kontakt sa posekotinom na čoveku. Obično bolest ne izaziva probleme kod mačke, dok kod čoveka Bartoneloza izaziva oticanje limfnih čvorova. Simptomi na koje se ljudi najčešće žale su osećaj letargije, smanjen apetit, bolovi u telu uključujući glavobolju, bolovi u mišićima, zglobovima, leđima, stomaku i artritis. U većini slučajeva, bolest sama prolazi nakon mesec dana s tim da u retkim slučajevima ili kod onih osoba sa slabijim imunim sistemom, Bartoneloza može izazvati neurološke ili srčane probleme. Tropska pacov buva, Xenopsylla cheopsis, izaziva širenje kuge i tifusa. Srećom, ovo je izuzetno retko stanje.

 

Prevencija od buva

Infestacija buva na vašoj mački, psu ili drugom ljubimcu može da se spreči. Postoji često pogrešno shvatanje da preventiva nije potrebna ako je životinja u kući. Problem je što nema prostora gde se buva ne može uvući. Svi kućni ljubimci, bez obzira da li su u kući ili na dvorištu, trebaju biti preventivno tretirani sredstvom koje vam preporuči veterinar u zavisnosti od toga koju životinju hoćete da zaštitite ( mačku, psa, zeca, neku vrstu glodara…).

 

Preporuka za kontrolu buva

Za životinje koje su alergične na buve, čak i nekoliko buva može izazvati nesnosan svrab. Potrebna je kontrola kako bi ove životinje imale udoban život bez ove napasti.

U prošlosti su popularne strategije za kontrolu buva bile usmerene na životnu sredinu, danas imamo sreće da postoji veliki broj proizvoda koji sprečavaju izleganje buva ili ubijaju odraslu jedinku. Čišćenje kreveta i područja na kojima vaše životinje provode vreme je korisno za uklanjanje jaja, larvi i čaura. Najvažnija mera koju možete preduzeti je ne dozvoliti da se buve namnože.

Razgovarajte sa svojim veterinarom, neka vam preporuči proizvod koji najbolje odgovara vašem ljubimcu i okruženju.